-

jakih pogrješaka. Evo ih za ogled samo nekoliko: kuća u Tavrijskome vrtu 5: домъ у Таврическаго сада 5; brci 9: бакенбарды 8; zapali smotku 10: закурилъ трубку 8; nazivahu ga geakom 41: называли его атомь (t. j. kicoš, franc. fat) 32; - sve je to samo samoljublje, pasja navada, geaštvo! 40: ǝто всe самолюбіе, львиныя привычки, фатство 31; brada 67: бакендарды 51; na položenoj otkrivenoj ravnici 123: на полoгомъ открытомъ холмѣ 91; pokućstvo stajaše u običnom redu uz zidove navučeno tamnim, zlatom ispunjenim navlakama 125 : мебель стояла въ обычномъ чопорномъ порядкѣ вдоль стѣнъ обитыхъ коричневыми обоями съ золотыми разводами 93; za vas veli se da ljubite muziku 125: вы, кажется, любите музыку 93; malo slušče u kozačkom ruhu privuče k stolu naslonjaču 131: казачокъ въ ливреѣ отодвинулъ отъ стола кресло 97; - zatvori knjigu 137: выронила книжку 102; - s glavnim ključarem 139: съ главною ключницей 103; - odgovori sa uslužnom revnošću 191: возразилъ съ любезной ужимкой 142; odem k njoj i reknem joj koju reč 210: а выйдешь къ ней и сказать ей нечего 156; - dve godine 211: в недbли 156; valja na svaki način doći 239: надо будетъ во всякомъ случаѣ уѣхать 177; — videla je tu muža 276: увидала тамъ ужа 206;

toplota dana nije još odagnala svežinu jutra 276: росистоe утро уже смѣнялось горячимъ днемъ 206; svoje bih misli osudio na smrt 301: хочу остановить мысль на смерти 224; bezobrazan prizor 310: 6езоóразное зрЕлише 230 i t. d., i t. d., i t. d. Preskoka ima dosta, i to ne samo kratkih, već i poduljih. 93. Otci i djeca. Pripoviedka Ivana Turgenjeva. S ruskoga preveo Edo Zvonimir Asanger. Štampano god. 1872. u „Viencu“ IV. str. 521 i d. Ovaj prijevod nije bolji od Arsenijevićeva. Vrijedno je napomenuti, da su glave I-XXI (= str. 3-159 orig.) bolje prevedene nego li glave XXII-XXVIII (= str. 159-237 orig.). Otud se može zaključivati ili da nije isti prevodilac sav roman preveo, ili da su glave XXII-XXVIII prevođene iz njemačkoga prijevoda; a moguće je i jedno i drugo. U I. smo dijelu na str. 6. rekli, da se u Asangera nalazi riječ odnodvorez (= rus. однодворецъ), koja je mogla poteći samo iz njemačkoga prijevoda. To nesretno odnodvorez stoji dva puta na str. 781 (na početku drugoga, gorega dijela Asangerova posla). Na str. 836 viče stari Bazarov svojoj ženi „Gospodjo! Gospodjo! Bog nam posla svoga andjela !, a u originalu na str. 228. stoji: Жена! жена! къ

намъ ангелъ съ неба! U njemačkome jeziku ne može to drukčije biti nego: Frau! Frau!.... Nije moguće dopustiti, da bi Hrvat, koji bi pred sobom imao ruski original, uzeo „gospođo“ mjesto,ženo", osobito kad to govori muž svojoj ženi. Još ću dodati ovdje, da je Asanger na mnogo mjesta zavirivao u prijevod Arsenijevićev te iz njega koješta uzeo. Da je tako, to dokazuju mnogobrojna mjesta u jednoga i u drugog prevodioca, koja se jednako odmiču od originala. Ja bih mogao navesti tome mnoštvo potvrda, ali neka ih bude dosta ovijeh pet (na prvom je mjestu prijevod Arsenijevićev, na drugom Asangerov): na crvotočne stepenice 7: u crvotočne stupnjeve 522: на ветхія ступеньки 6; Pavao Petrović poblede kao krpa 74: Pavao Petrović pobliedi kao krpa 604: Павелъ Петровичъ поблѣднѣлъ 56; Arkadije igraše veoma malo 110: Arkadij ne plesaše mnogo 634: Аркадій танцовалъ плохо 82; ja se nadam, da me ne ćete ostaviti na brzo 125: nadam se, da ćete podulje ostati moji gosti 650: погостите у меня 93; tako ona trajaše iz dana u dan bez mržnje i bez razdraženosti 136: tako bi trajala svoje dane bez mržnje i bez razdraženosti 684: она продолжала провожать день за днемъ не спѣша (ovo je njemački - ohne Hast; Arsenijević je u brzini tražeći u ruskonjem. rječniku, što znači спѣшить

=

-

„Hast"

uzeo za "Hass“ i prema tome je preveo, a Asanger za njim!) и лишь изрѣдка волнуясь 101. A sada evo nekoliko ogleda Asangerova prijevoda: stisnu mu kriepko široku ruku 522: стис

rukavice) руку 7;

brada

stihove čita krivo 535: стихи što pjesme čita) 19;

život

нуль его обнаженную (t. j. bez 522, 584: бакенбарды 8, 51; онъ напрасно читаетъ (t. j. šteta, neimaše mu više nikakove svrhe 557: ничего не предпринималъ 35; ogledav se bistrim pogledom 559: бросивъ вокругъ быстрый взглядъ 40; čaša 603: чашка 54; izkustvo 604: искусство 57; Pavao Petrović položiv ruku na rame bratu sjedne s nova 605: Павелъ Петровичъ положив руку на плечо брату заставилъ его снова сѣсть 59; usljed toga bezprekidna drugovanja naših prijatelja promieniše se i njihovi medjusobni od*nošaji 685: почти постоянное разъединеніе нашихъ пріятелей не осталось безъ послѣдствій, отношенія между ними стали мѣняться 105; podupriev se o štap, na kojem bje privezana turska glava 763: опираясь на палку съ фигурой турка вмѣсто набалдашника 152; ра bi sukao svoju bradu 781: подергивалъ vratom zakrenuti kao kokotu 795: задушить его

усы 163;

R. J. A. 157.

5

какъ котенка 177;

svjetla točka 800: яркая полоска 193;

to se sgadja, kad dodješ pod plemićki krov; valja ti prihvatiti navade sredovječne i postati kokot 802: вотъ что значитъ съ Феодалами пожить; самъ въ Феодалы попадешь и въ рыцар

скихъ турнирахъ участвовать будешь 200; toga me je stid 816: это меня удивляетъ 211; tri jaja 818: четыре яйца 218; bijaše koncem siečnja 837: январскій день уже приближался къ концу 232; prostire stol za pet osoba 837: накрыmedju dva i tri sata 838: между двумя и четырьмя часами 235 і t. d., i t. d., i t. d. Asanger ima također preskoka, ali manje i kraćih, nego li su u Arsenijevića.

валъ столь на семь приборовъ 232;

ОТЧАЯННЫЙ (1881).
(VIII. 230-256).

oči

94. Očajnik. Napisao I. Turgenjev. Štampano g. 1882. u „Viencu“ XIV. str. 148 i d. Na kraju prijevoda potpisuje se prevodilac slovima J. M. Drugo izdanje od česti ispravljeno izišlo je g. 1894. u, Slavenskoj knjižnici" (izd. Mat. hrv.) II. str. 309-333. I ako u ovome prijevodu ima dosta pogrješaka, opet treba reći, da je on znatno bolji od Miškatovićevih prijevoda pod br. 1, 11, 20, 31, 33, 78, t. j. onakav je kao prijevod (iz iste godine) pod br. 60. Primjeri pogrješaka: popov ili trgovčev sin 148: поповичъ или купецъ 231; jutrenja 148: всенощная 232; - bar živim po svojoj volji i drugim ulazim u volju 149: по крайней мѣрѣ поживу въ свое удовольствіе и другихъ потѣшу 234; su bile vlaźne, prijazne i zastrte 150: глаза влажные да ласковые съ поволокой (t. j. povlačio ih je) 237; on se je tek otresao kao kudrov, kad izpliva iz vode 166: онъ только встряхивался какъ утка на водѣ 242; koje bezsramje! 167: какое безобразіе! 245; cincar 167: афферисть 245; 167: руками развелъ (t. j. raširi ruke) 246; dina 181: у 12-лѣтнихъ мальчиковъ 250; rumen s njegova lica? uprav kano da je iz куда дѣвался розовый цвѣтъ его лица? оно словно землею перекрылось 252 i t. d. Riječ отчаянный (u natpisu) nije očajnik, već je: vraški čovjek, vragometnik, vratolom, a to dokazuje i sadržaj čitave pripovijetke. Preskoka ima nekoliko.

digne ruku u vis. curice od 12 go

kamo se djela. zemlje ustao 182:

=

95. Очајник од Ивана Тургењева. Štampano g. 1882. u novosadskim „Српским илустрованим новинама“ str. 165 i d. Na

kraju prijevoda potpisuje se prevodilac: Др. М. А. П. - Gorega prijevoda, nego li je ovaj, ne može gotovo biti. Nema gotovo rečenice, u kojoj ne bi bilo bar jedne, krupnije ili sitnije, pogrješke. Vrlo je dvojbeno, dali je prevodilac imao pred sobom ruski original. Kakav mu je posao, to ćemo vidjeti iz ovo nekoliko primjera (koji neka služe mjesto vrlo mnogijeh): moglo nas je biti sedmorica do osmorica, koji smo se iskupili, da vidimo jedan nov komad; govorili smo o poslednjim događajima i njinim piscima 165: насъ было человѣкъ восемь въ комнатѣ, и мы разговаривали о современныхъ дѣлахъ и людяхъ 230; ona je dosta dobro svirala u glasovir i govorila je francuski sa akcentom, kao da je član francuskoga instituta 165: она недурно играла на фортепіано, говорила по Французски на институтскій ладъ 232;

kada ga sutradan na podne nadoše, pa moradoše da seku led, koji se oko tela navatao, samo da bi ga mogli da izvuku na polje; samo što je jaku kijavicu dobio 167: когда его нашли на другое утро, ноги его и животъ сквозили изъ-подъ крѣпкой ледяной коры, намерзшей въ теченіи ночи и хоть бы насморкъ онъ схватиль! 242; - i zaista, prva dva dana ne htede ni da odgovara na moja pitanja, a žene uživahu; on je igrao piketa sa tetkom i pomagao joj je pri raspletivanju kurjuka, on joj je pokazao i dve vrste pasijansa 184: и дѣйствительно, въ первые два дня своего пребыванія подъ моимъ кровомъ Миша не только оправдалъ мои ожиданія, но превзошелъ ихъ, а дамъ моихъ онъ просто очаровалъ; со старушкой онъ игралъ въ пикетъ, помогалъ ей разматывать гарусъ, показалъ ей два новыхъ пасіянса 251 і t. d., i t. d., i t. d.

ПЕГАСЪ (1871).
(X. 188—197).

96. Мој ловачки пас. Из животних успомена И. С. Турге њева. Štampano god. 1899. u mostarskoj „Зори“. Na kraju prijevoda stoji: С руског Ј. Максимовић. Prijevod je tako dobar, da mu se malo što može zabaviti; na pr. sramno lukavstvo i izdajstvo 171: позорная трусость и измѣнчивость 188; lozom obrastao ostrovčić 173: заросшій лозниками островокъ 192;

ni uzmi ni ostavi, iskusan strateg! 174: ни дать ни взять (= sasvijem kao) опытный стратегик 194.

ПЕРВАЯ ЛЮБОВЬ (1860).

(VI. 310-387).

97. Prva ljubav. Pripoviedka od Ivana Turgenjeva. Preveo J. M. Štampano u knjizi „Posielo“ (iz „Pozora“). U Zagrebu 1863. Str. 76. Drugo izdanje od česti ispravljeno izišlo je god. 1894. u „Slavenskoj knjižnici“ (izd. Mat. hrv.), knj. II. str. 205-275. O ovome prijevodu ne mogu drugo reći, nego što sam rekao o prijevodu istoga prevodioca pod br. 1. Nekoliko primjera pogrješaka: već je sat poslje ponoći 5: часы пробили половину перваго 310; ja nevidjeh čovjeka, koji bi toliko pretvarao spokojnost 7: я не видѣлъ человѣка болѣе изысканно спокойнаго 312; četvero djece 9: четыре молодые человѣка 314; sametave ručice 9: красивыя руки 315; oglodani hrbet (sic) štuke 12: обглоданный хребетъ селедки 317; moj se otac uviek odievao čisto i spretno 20: мой отецъ всегда одѣвался очень изящно, своебразно и просто 326; iskustvo 32: искуственность 339; Majdanov se odzivao na pjesničkih strunah njezinoj duši 32: Майдановъ отвѣчалъ поэтическимъ струнамъ ея души 340; - on ju je naduto uvjeravao 32: онъ напряженно увѣрялъ ее 340; ludjaci 33: пустяки 341; — рo koprivju ljenivo preletava leptir 34: по запыленной крапивѣ лѣниво перепархивали бѣлыя бабочки 342; spretni vrebac doleti na

prelomljenu granu i dražeć cvrka 34: бойкій воробей садился недалеко на полусломанномъ, красномъ кирпичѣ и раздражительно чирикалъ 342; sunce i vjetrić titraju lišćem topolah 34: солнце и вѣтеръ тихо играли въ ея (misli se iz pređašnjega: березы, о topolama nema govora) жидкихъ вѣткахъ 342; stari macan sguriv se kako tat prikrada se u vrt 50: сѣрая кошка вытянувъ спину осторожно кралась въ садъ 359; pače se ni lišće više ne ziblje 58: даже кузнечики перестали трещать въ деревьяхъ 367; - zašto tako gledate kao kraljić (ptica)? 62: что это вы смотрите кроликомъ (= kao kunić)? 372; — pa i onda spominjao majku „kao na prošla vremena“ 65: сказалъ какое-то жестокое слово „яко бы объ ихнихъ лѣтахъ“ (t. j. muž svadivši se sa ženom, koja je 10 godina starija od njega, spomene joj njezine godine; prevodilac očevidno nije to razumio) 375; tajnost 75: сокровище 386 i t. d., i t. d. Ima dosta i preskoka. 98. Прва љубав. Новела Ивана Тургењева. Београд 1877. Str. 160. Koliko je god loš Miškatovićev prijevod, ali ovaj