RAD JUGOSLAVENSKE AKADEMIJE ZNANOSTI I UMJETNOSTI. KNJIGA LXXII. MATEMATIČKO-PRIRODOSLOVNI RAZRED. DRŽ. VIŠJA NOVAK U ZAGREBU 1885. U KNJIŽARNICI JUG. AKADEMIJE L. HARTMANA (KUGLI I DEUTSCH). Sunčane pjege prema barometrovu stanju. Od Josipa Torbara Palaeoichtyoložki prilozi. Od dra. Drag. Gorjanovića Ustanovljivanje atomne težine osebujnom toplinom. Od dra. Gustava Sunčane pjege prema barometrovu stanju. Čitao u sjednici matematičko - prirodoslovnoga razreda jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 23. lipnja 1883. PRAVI ČLAN JOSIP TORBAR. Kako se danas naslućuje, da sunčane pjege imadu upliv na zemaljske meteorologijske pojave, te se ovi pojavi s rastućim i padajućim brojem sunčanih pjega u tu svrhu sravnjuju: uzeo sam bio i ja još godine 1879 na ovome mjestu razpravljati o istom priedmetu, staviv si za osnov razpravi 18godišnje bilježke o toploti i oborini našega domaćega meteorologijskoga motrilišta, a pridržav si drugu zgodu, da uzporedim bilježke o drugih meteorologijskih pojavih s opaženim stanjem sunčanih pjega. Ovaj put uzimljem si za podlogu svojoj razpravi tlak zraka, kako ga nalazim zabilježena na našem domaćem motrilištu tečajem 18 godina, od g. 1860-1878.1 Kad bi bilo podpunoma dokazano, da imade saveza izmedju toplote i oborine zemaljske atmosfere i sunčanih pjega, onda bi čovjek mogao a priori zaključiti, da ima takova saveza i medju tlakom zraka, pošto je savez medju toplotom i barometričkim tlakom nedvojben. Ako je tomu tako, onda bi teoretički izvod imalo potvrditi i izkustvo; u protivnom slučaju valja teoriju zabaciti, kojoj se rezultati sigurna opažanja protive. Buduć da nam barometar pokazuje tlak, kojim visina atmosfere tišti na dotično mjesto, gdje se barometar nalazi, pak buduć da je tlak atmosfere različit prema tomu, kako su različita mjesta na zemlji više ili manje uzvišena iznad površine móra: sliedi iz toga, da svako mjesto ima svoju barometričku visinu, kojoj odgovara tlak atmosfere na onome mjestu. Ova visina zove se srednjom baro 1 Pošto se je tiskanje ove razprave na duže vremena otegnulo, uzeo sam u razpravu još i sliedeće tri godine 1880, 1881 i 1882. R. J. A. LXXII. 1 |